Svirče
Svirce
Ulaskom u sustav ocjenjivanja sukladnosti sa zahtjevima ekološke proizvodnje 2002. godine započinjemo put ka dobivanju prvih hrvatskih vrhunskih ekoloških vina.
Poljoprivredna zadruga Svirče od 1997. godine počinje sa otkupom grožđa za Badel 1862, a od 1999. godine počinje sa proizvodnjom i punjenjem vina.
Planirani otkup grožđa, kao i proizvodnja vina raste godišnje po stopi od 10%. Od samog početka zadruga je svoju misiju definirala u proizvodnji vrhunskih vina specifične kvalitete. Tako smo čuveni po proizvodnji vrhunskog vina "Ivan Dolac", jednog od najboljih hrvatskih vina, a također proizvodimo i prvo ekološko vino u Hrvatskoj, kao i kasnu berbu vina istog naziva.
S obzirom na mentalitet zajedništva i sloge mještana Svirča, zadružna vinarija ima dugu povijest koja je odoljela vremenu i uspješna je i danas.
Od samog početka zadruga je svoju misiju definirala u proizvodnji vrhunskih vina specifične kvalitete. Tako smo čuveni po proizvodnji vrhunskog vina "Ivan Dolac", jednog od najboljih Hrvatskih vina, a također proizvodimo i prvo ekološko vino u Hrvatskoj, kao i kasnu berbu vina istog naziva. Također se pripremamo za intenzivan uzgoj maslina na ekološki način te proizvodnju ekološkog maslinovog ulja.
PZ Svirče ima 88 zadrugara i gotovo još toliko kooperanata, koji pokrivaju ukupno oko 120 ha, što na južnim hvarskim obalama, što u unutrašnjosti otoka, oko Svirča. Utemeljena je još 1929. godine, da bi se 1969. fuzijom sa zagrebačkim Vinoproduktom ugasila. Prije 11 godina PZ Svirče se ponovo konstituira i Hvarani s kućom Badel 1862, što je bila nastala spajanjem Badela i Vinoprodukta, potpisuju ugovor o partnerstvu u smislu da, tada, za zagrebačku vinsku kuću otkupljuju grožđe. Godine 1999. slijedi korak dalje: PZ Svirče, nositelj zaštite g.p.-a osamostaljuje se u proizvodnji vina i počinje i sama buteljirati. Zadrugarski ugovor obvezuju PZ Svirče da zadrugarima priprema zemljište za sadnju vinograda, da im nabavlja sadnice i opremu, uključujući i malu mehanizaciju, a i repromaterijal za proizvodnju grožđa, da modernizira podrum, potom da uređuje prilazne putove vinogradima, da kontaktira s Ministarstvom poljoprivrede i s drugim relevantnim društveno - političkim kao i sa znanstvenim ustanovama.