PZ Vrbnik

Otok Krk ubraja se i u najsunčanije dijelove Europe s 2500 sunčanih sati u godini. Raznolikost reljefa i povoljni klimatski uvjeti pridonijeli su razvitku približno 1 400 različitih biljnih vrsta. U središnjem i zapadnom djelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čini kamenjar i pašnjaci. Posebnost krčkog krajolika su terasasti suhozidi (gromače) i pastirski mrgari sačuvani na krševitim zaravnima iznad bašćanske doline.

Od Vrbnika preko manje uzvisine prema zapadu i sjeverozapadu smjestilo se plodno Vrbničko polje, osnova života vrbničkih poljoprivrednika. Duboko i plodno tlo, povoljna klima, zaštićeni položaj, omogućavaju vrlo bujni razvoj svih kultura koje se uzgajaju u Vrbničkom polju te veliku i redovitu rodnost.

Od Vrbnika preko manje uzvisine prema zapadu i sjeverozapadu smjestilo se plodno Vrbničko polje, osnova života vrbničkih poljoprivrednika. Duboko i plodno tlo, povoljna klima, zaštićeni položaj, omogućavaju vrlo bujni razvoj svih kultura koje se uzgajaju u Vrbničkom polju te veliku i redovitu rodnost. Najviše se u tom polju oduvijek uzgajala vinova loza, a i danas, kad se pogleda niz polje, vinogradi su oni koji dominiraju i samo su manje površine bez redova vinove loze, gdje se također uspješno uzgaja povrće. I upravo ovdje, u tom plodnom Vrbničkom polju, s dubokim i svježim tlom od mnogih sorata koje se uzgajaju na otoku Krku, najpovoljnije uvjete našla je jedna lijepa i kvalitetna kultura - žlahtina bijela.

Osnovana 6. ožujka 1904. godine kao Gospodarsko trgovačko društvo VRBNIK, odlukom 58 članova tadašnje osnivačke skupštine društvo ju registrira kao zadrugu.

Zadruga je u vrijeme osnivanja imala 58 članova, a godinama se taj broj mijenjao. Danas taj broj iznosi 125 punopravnih članova koji imaju pravo "birati i biti birani", kako to nalažu pravila zadruge te petnaestak kooperanata koji imaju sva prava kao i drugi zadrugari, osim pravo glasa i prisustva radu skupštine.